Posljednjih godina se mnogo priča o mentalnom zdravlju i drago nam je da je tako. Ipak većina ljudi ne zna kom stručnjaku da se obrati kada dođe do problema u ovoj oblasti. S tim u vezi donosimo nekoliko razlika između tri stručnjaka iz oblasti mentalnog zdravlja kojima se ljudi najčešće obraćaju.
Psiholog je stručnjak koja ima diplomu sa Filozofskog fakulteta, odsjeka za psihologiju, a koji zahtjeva završavanje četverogodišnjeg ili petogodišnjeg studijskog programa. Psiholozi mogu raditi u zdravstvenim ustanovama, organizacijama, školama, sportu…
Ključna vještina i alat psihologa je psihološko testiranje – skup metoda za procjenu osobina, sposobnosti i vještina osobe, a ponekad i njenog doživljavanja, mišljenja i ponašanja. Psihološko testiranje ne mogu provoditi psihijatri niti psihoterapeuti (koji nisu psiholozi).
Psiholozi bez dodatne edukacije mogu raditi savjetodavne razgovore, ali ne mogu voditi psihoterapijske seanse. Za to moraju završiti neku od psihoterapijskih škola. Takođe, ne smiju i ne mogu propisivati lijekove niti trebaju davati savjete o istim.
Psihoterapeut je stručnjak koji je završio psihoterapijsku školu po vlastitom izboru (kognitivno-bihevioralnu psihoterapija, transakciona psihoterapija, gešalt psihoterapija, sistemska porodična psihoterapija, tjelesno orijentirana psihoterapija, itd.) nakon završenog fakulteta, obično humanističkog ili medicinskog usmjerenja. Školovanje za psihoterapeuta traje najmanje 4 godine.
Psihoterapeuti sprovode savjetovanje (koje je kratkotrajno i fokusirano na trenutni životni problem) ili psihoterapiju (dugotrajniji proces usmjeren na postizanje promjena u ličnosti ili nošenju sa simptomima psihičkog poremećaja ili bolesti Uprkos mišljenju da je psihoterapija “samo razgovor”, posao psihoterapeuta je ozbiljan i zahtjevan. Ukoliko po zvanju nije i psihijatar, ni psihoterapeut ne smiju propisivati lijekove klijentima. Također, ako po osnovnom zvanju nije psiholog, ne smije ni provoditi psihološka ispitivanja i procjene.
Psihijatar je stručnjak koji je prije specijalizacije iz psihijatrije je završio Medicinski fakultet i jedini je koji smije klijentima dijagnosticirati psihičke probleme i bolesti, te pripisivati lijekove za njihov tretman.
Osobe koje su u psihijatrijskom tretmanu najčešće dolaze na kontrolu svakih nekoliko mjeseci. Psihijatru je važno znati kako djeluju lijekovi koje je prepisao, zbog čega će na kontroli najčešće s pacijentom raspraviti o simptomima koje trenutno doživljava i kako su se oni promijenili otkako je počeo uzimati lijekove, kao i o tome kako podnosi lijek, te će na temelju tih informacija preporučiti oblik daljnje terapije.
I psiholog i psihijatar se mogu dodatno educirati u oblasti psihoterapije, a nisu svi psihoterapeuti psihijatri ili psiholozi. I obratno.
Važno je naglasiti da podrška navedenih stručnjaka nije namijenjena samo osobama koje imaju dijagnostikovan psihički poremećaj, već i osobama koje prolaze kroz određene životne probleme, žele raditi na sebi i/ili postati bolja verzija sebe. Nije važno kome se prvom obratite, bitno je da znate da Vas stručnjak kojem ste se obratili zna uputiti ako i kada trebate potražiti pomoć kod nekog drugog.