Mnogi ljudi još uvijek ne znaju razliku između psihoterapije i psihološkog savjetovanja pa smatramo korisnim ovim tekstom razriješti tu dilemu i pobliže objasniti šta je to psihoterapija, a šta psihološko savjetovanje. Psihoterapija i psihološko savjetovanje su dvije različite, ali komplementarne forme pomoći koje pružaju stručnjaci za mentalno zdravlje. Evo osnovnih razlika između njih:
Psihoterapija
obično uključuje duži proces liječenja i može trajati nekoliko mjeseci ili godina, ovisno o ozbiljnosti problema. Fokusira se na duboke, često dugotrajne emocionalne i mentalne probleme, kao što su depresija, anksioznost, traumatski stres i sl.
Postoje različiti psihoterapijski pravci, poput kognitivno-bihevioralne terapije (KBT), geštalt psihoterapije, psihoanalitičke terapije i drugih, a cilj je dublje razumijevanje i rad na korijenima problema. Preporučuje se za osobe koje se suočavaju s kompleksnijim emocionalnim ili mentalnim problemima, kao što su dugotrajne psihičke bolesti, traume ili duboki unutarnji konflikti. Međutim, u psihoterapijski tretman se mogu uključiti i osobe koje žele raditi na ličnom rastu i razvoju te poboljšanju svog svakodnevnog funkcionisanja. Psihoterapiju sprovodi osoba-psihoterapeut koja je završila neku od psihoterapijskih škola. Za obavljanje psihoterapijske prakse, obavezno je imati licence na državnoj i/ili evropskoj razini.
Psiholog, psihoterapeut, psihijatar-koja je razlika? Kome otići? Želite saznati? Pročitajte više na linku.
Psihološko savjetovanje
obično je kraće i usmjereno na specifične probleme ili izazove koje klijent trenutno doživljava. Može trajati nekoliko sesija i često se koristi za rješavanje konkretnih situacija ili odluka, poput problema u vezi ili stresa na poslu.
Psihološko savjetovanje često koristi praktične i strateške metode za rješavanje specifičnih problema i donošenje odluka. Može uključivati tehnike za upravljanje stresom, komunikacijske vještine i savjete za poboljšanje svakodnevnog funkcioniranja. Psihološko savjetovanje prikladno za rješavanje konkretnijih problema ili prepreka, kao što su lični ili profesionalni izazovi, problemi u međuljudskim odnosima ili promjene u životu. Psihološko savjetovanje često provode licencirani psiholozi, savjetnici ili drugi stručnjaci za mentalno zdravlje s obukom u savjetovanju.
Iako su oba oblika pomoći usmjerena na poboljšanje mentalnog zdravlja i dobrobiti, izbor između njih ovisi o specifičnim potrebama i ciljevima osobe koja traži pomoć. Osoba koja treba pomoć ili podršku ne mora da zna da li joj je potreban psihoterapijski tretman ili savjetovanje, to će procjeniti psihoterapeut ili psiholog, ali je važno da se javi i zatraži pomoć od stručne osobe.
Ako ste se već odlučili za taj korak u nastavku teksta donosimo vam savjete kako da odaberete pravog psihoterapeuta:
Psihoterapeut je edukovan, stručan i certificiran za posao koji obavlja. Budite slobodni provjeriti i pitati, nemojte da vam bude nelagodno, u pitanju je vaše mentalno zdravlje, a kompetentnim terapeutima to neće nimalo smetati.
Tokom razgovora primjetite i znate da Vas psihoterapeut sluša, nastoji da razumije ono što mu/joj govorite, te Vam postavlja pitanja povezana sa temom razgovora.
Osjećate se opušteno tokom razgovora sa psihoterapeutom i nemate strah da ćete biti neshvaćeni ili ismijani.
Psihoterapeut Vam se obraća sa poštovanjem, smirenim tonom, bez pogrdnih ili ružnih riječi.
Ne osjećate pritisak prilikom planiranja narednih koraka,a psihoterapeut Vam ne govori kako da živite svoj život. Psihoterapeut Vam nije prijatelj. Vaši razgovori ne bi trebali da liče na neobavezan razgovor između dvoje ljudi. Takođe, psihoterapeut Vam ne treba iznositi lične detalje iz svog života.
Prije ali i tokom razvoja terapijskog odnosa sasvim je ok da se dogovore pravila i smjernice psihoterapijskog tretmana koje ćete obostrano poštovati.
Na psihoterapiji ne biste smjeli biti dovedeni u situaciji da razmišljate o osjećajima psihoterapeuta. Psihoerapeut mora da garantuje apsolutnu diskretnost za vašu privatnost i probleme.
Psihoterapeut ne smije ni u kom slučaju, ni na bilo koji način iznositi detalje o klijentu i njegovim problemima. Ukoliko primjetite da psihoterapeut to radi na društvenim mrežama ili nekoj drugoj javnosti razmislite dobro da li želite pokloniti povjerenje toj osobi.
Na kraju, ne bi trebalo da se suzdržavate da budete ono što jeste, da krijete svoje emocije ili misli, ma koliko one u tom trenutku bile neprijatne.